Elektronikus Könyvtár
Petar Budovalčev: Ko pali vatru? - Dnevnik, 1990. VI. 28, 2.
(...) Programske ciljeve DZVM zaista nisam paljivije čitao. Tu je Jano Sloboda u pravu. Komentarisao sam izjave koje sam pročitao ili čuo u sredstvima javnog informisanja. I ba taj razlaz između najavljenih programskih načela i nekih kasnijih izjava naveo me je da se oglasim. ta reći na tvrdnju Slobode da bi tačnije informisao čitaoce da sam paljivije pročitao program DZVM, jer bi tada video da je reč o tome da se ne elimo konstituisati kao politička partija, već kao politička organizacija". Zar ć
e DZVM ostati mimo politike? Zar njegov stav u pokuaju polemike da iluzije o stvaranju velikih jednonacionalnih drava (otkuda to u polemici sa mojim komentarom to samo Sloboda zna!) spadaju u doba ranog kapitalizma i boljevizma, nije već po sebi politika? Uzgred, po takvom shvatanju Sjedinjene Američke Drave su "najboljevičkija" zemlja jer su u njoj svi Amerikanci i svi govore jednim jezikom (...) Nisam uveren da će okupljanje na jednonacionalnoj osnovi doprineti reavanju problema. Veći uvek treba da tite manje, a brojniji narodi manje brojne narodnosti. Jer, jedna će to zatita biti - slobodan sam da navedem najdrastičniji primer - ako samo politička stranka dvadesetak hiljada Rusina u Vojvodini treba da titi svoja prava. To je zadatak, pre svih, najbrojnije, srpske nacije u institucijama sistema. Zato je, umesto pitanja ko piri u vatru, umesnije: ko to pali vatru?"
Magyarul:
(...) A VMDK programcéljait valóban nem olvastam el figyelmesebben. Ebben Szloboda Jánosnak igaza van. Azokat a kijelentése
ket kommentáltam, amelyeket a tömegtájékoztatási eszközökben olvastam illetve hallottam. És éppen a bejelentett programelvek meg a későbbi nyilatkozatok közötti eltérés ösztönzött szólásra. Mit mondhatunk Szlobodának arra az állítására, hogy pontosabban tájékoztattam volna az olvasókat, ha figyelmesebben elolvasom a VMDK programját, mert akkor láttam volna, hogy "nem politikai párt, hanem politikai szervezet akarunk lenni". Vajjon a VMDK kívül marad a politikán? Vajjon a vitázási kísérlete során kifejtett azon álláspontja, hogy a nagy egynemzetiségű államok létrehozásával kapcsolatos illúziók (honnan került ez az én kommentáromra írt polémiába, azt csak Szloboda tudja!) a korai kapitalizmus és a bolsevizmus időszakába tartoznak, már magában is nem politika? Mellékesen, az ilyen felfogás szerint az Amerikai Egyesült Államok a "legbolsevikibb" ország, mert ott minden amerikai egy nyelvet beszél (...) Nem vagyok meggyőződve arról, hogy az egynemzetiségű szerveződés hozzájárul a problémák megoldásához. A nagyobbaknak mindig védeniük kell a kisebbeket, a számosabb nemzeteknek pedig a kisebb lélekszámú nemzetiségeket. Másmilyen lesz ugyanis az a védelem - bátorkodom a legdrasztikusabb példát említeni - ha csak a húszegynéhány ezer vajdasági ruszin politikai pártjának kell a ruszinok érdekeit védeni. Ez mindenekelőtt a legnagyobb számú szerb nemzet feladata a rendszer intézményeinek keretében. Ezért az a kérdés helyett, hogy ki szítja a tüzet, helyesebb lenne azt kérdezni, ki gyújtja a tüzet?